Važan je čist zrak
Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci bilo je mnogo zabrinjavajućih izvješća u tisku o kvaliteti zraka u našim školama. Raste bijes među roditeljima, koji smatraju da ovako dalje ne može. No, je li situacija doista tako ozbiljna kao što neki tvrde? I kako možete nastaviti slati svoje dijete u školu, a da ga/ju ne izložite otrovnim plinovima?
Nezdrav zrak u dvije od tri škole
U ožujku ove godine Greenpeace je objavio studiju provedenu u 222 belgijske škole u suradnji sa svojim partnerima, uključujući Ligu obitelji. Organizacija je od sredine studenog do sredine prosinca 2017. mjerila koncentraciju dušikovog dioksida (NO2) pomoću pasivnih uzoraka. Ovaj plin, posebice iz dizelskih vozila, vrlo je opasan po zdravlje. Previše dušikovog dioksida u zraku povećava rizik od astme, alergija i dijabetesa, posebice među djecom. Nadalje, ovaj plin ima štetan učinak na kognitivni razvoj.
Kao rezultat ovih mjera, čak dvije od tri škole suočene su s osrednjom do lošom kvalitetom zraka. Ovi se rezultati temelje na pragu od 20 μg/m3 za zrak prihvatljive kvalitete. Pet škola ima čak i koncentracije iznad europske granične vrijednosti od 40 μg/m3.
Promet je kriv
Prema BuroBlauwu, nizozemskoj agenciji koja je provela istragu u ime Greenpeacea, automobilski promet je glavni krivac za onečišćenje zraka u školama. Na primjer, ukupna kvaliteta zraka u gradskim školama lošija je nego u seoskim školama. Uz to, neke seoske škole smještene u uskim ulicama oivičenim visokim zgradama („urbani kanjoni“) bilježe veća očitanja od gradskih škola, ali ne u urbanom kanjonu.
Škole nisu jedina mjesta gdje se djeca moraju nositi sa zagađenim zrakom. Na temelju službenih flamanskih podataka o kvaliteti zraka, akcijska skupina iz Antwerpena StRaten-Generaal sagledala je stanje u školama, kao i u dječjim vrtićima, ljetnim dnevnim kampovima i na sportskim terenima. Ova studija — koja također polazi od granične vrijednosti od 20 μg/m3 — pokazuje da je otprilike jedna trećina tih mjesta izložena zraku loše kvalitete.
Rezultati ove dvije studije su zapanjujući. Koncentracija dušikovog dioksida nije visoka samo u velikim urbanim sredinama, već i na mjestima gdje se može očekivati bolja kvaliteta zraka. Izvješće programa Pano na flamanskom kanalu Éen omogućilo je Flandriji da stekne potpuno razumijevanje problema.
Demonstracije i mjere politike
U Bruxellesu i Flandriji roditelji i djeca već su nekoliko puta izašli na ulice kako bi demonstrirali u korist bolje kvalitete zraka u školama. Doista, više od četrdeset škola bilo je uključeno u kampanje posljednjeg dana uskrsnih praznika. Demonstranti su blokirali ulice i svoje nezadovoljstvo izražavali respiratorima i natpisima sa sloganima poput „Gušim se“ i „Daj mi malo zraka“. Umorni od „dugih, smrdljivih prometnih gužvi“ u blizini škola, potaknuli su političare da preuzmu odgovornost.
Flamanski ministar okoliša Joke Schauvliege prepoznaje potrebu za djelovanjem. U dnevnom listu De Morgen navodi da su „Dedizelizacija“ i zone niske emisije najbolja kratkoročna rješenja. Prema ministrovim riječima, od velike su važnosti i male i lokalne inicijative. Međutim, akcijske skupine to smatraju nedostatnim. Naglašavaju potrebu za integriranim pristupom i mišljenja su da bi trebalo zaustaviti lociranje osjetljivih mjesta, poput škola, u blizini prometnih ruta s velikim prometom.
Odlučan da te zahtjeve uzme u obzir,Antwerpen je prvi flamanski grad koji će prvo ispitati kvalitetu zraka prije nego što izda dozvole za nove škole i centre za dnevnu njegu.
Kvaliteta zraka u školi: Što mogu učiniti?
Podrazumijeva se da zrak koji vaša djeca dišu ovisi o lokaciji škole koju odaberete. Izbor koji će, nažalost, često biti ograničen zbog dugih lista čekanja u gradu i malog broja škola u selima.
Što bih trebao napraviti? Prije svega, izbjegavajte pogoršati problem, na primjer, pokušavajući ne voditi svoju djecu u školu. Mjerenja pokazuju da zrak sadrži manje NO2 u dane kada nema nastave (i kada roditelji ostavljaju automobil u garaži).
No i škole dijele dio odgovornosti. Kako bi bolje ispunili tu odgovornost, mogli bi ulagati u ventilacijske sustave i/ili održive dizalice topline zrak-zrak, dizajnirane ne samo za grijanje i hlađenje, već i za pročišćavanje zraka u zatvorenom prostoru.
