U klimatizaciji su važna dva oblika topline:
- osjetna toplina
- latentna toplina
Osjetna toplina
Kada se određeni predmet zagrijava, njegova temperatura se povećava kako se dodaje topline. To povećavanje topline naziva se osjetna toplina. Slično tome, ako se toplina uklanja s predmeta i njegova temperatura pada, ta uklonjena toplina naziva se također osjetna toplina. Toplina koja dovodi do promjene u temperaturi predmeta zove se osjetna toplina.
Latentna toplina
Sve čiste tvari u prirodu mogu mijenjati svoje stanje. Krutine mogu postati tekućine (led u vodu), a tekućine mogu postati plin (voda u paru), ali da bi nastupile promjene poput ovih potrebno je dodati ili ukloniti toplinu. Toplina koja dovodi do tih promjena naziva se latentna toplina.
Međutim, latentna toplina ne utječe na temperaturu tvari – primjerice, voda će ostati na 100 °C za vrijeme kuhanja. Toplina koja se dodaje kako bi se voda nastavila kuhati je latentna toplina. Toplina koja uzrokuje promjenu stanja bez promjene temperature zove se latentna toplina.
Kako biste shvatili zašto se radna tvar koristi u sustavima hlađenja, morate razumjeti ovu razliku. Ona također objašnjava zašto se pojmovi „ukupni učin“ (osjetna i latentna toplina) i „osjetni učin“ koriste za definiranje učina hlađenja određene jedinice. Tijekom ciklusa hlađenja, unutar jedinice stvara se kondenzacija kao posljedica uklanjanja latentne topline iz zraka. Osjetni učin je učin koji je potreban za spuštanje temperature, a latentni učin je učin potreban za uklanjanje vlage iz zraka.